Prema navodima italijanskih medija, Baumgartner je izgubio kontrolu nad svojim paraglajderom i udario u drvenu konstrukciju pored bazena u kampu Le Mimose Family Camping Village u Porto Sant’Elpidiju.
Tom prilikom povrede vrata od krhotina zadobila je i zaposlenica hotela, te je prevezena u bolnicu. Lokalne vlasti pokrenule su istragu o nesreći, a preliminarni izvještaji ukazuju na mogućnost da je Baumgartner izgubio svijest i doživio iznenadne zdravstvene probleme još dok je bio u vazduhu.
Gradonačelnik Porto Sant’Elpidija, Masimilijano Ćarpela, potvrdio je njegovu smrt objavom na društvenim mrežama, piše Forbes.
– Naša zajednica je duboko pogođena tragičnom smrću Feliksa Baumgartnera – ličnosti globalnog značaja, simbola hrabrosti i strasti za ekstremnim letenjem – napisao je on.
Poruka na Instagramu
Samo dva sata prije nesreće, Baumgartner je na svom Instagramu objavio poruku: „Previše vjetra.“
Nadimak Feliks Neustrašivi nije nosi bez razloga. Skakao je sa visina sa kojih mnogi ne bi smjeli ni gledati, ali jedan skok uveo ga je među legende po hrabrosti. Desio se 2012. godine, kada je skočio sa visine od 39 kilometara, nadomak svemira, u sklopu Red Bul Stratos projekta. Imao je 43 godine.
– Razvio sam detaljan tehnički postupak koji moram proći prije skoka – 40 pojedinačnih koraka koji se moraju izvršiti određenim redoslijedom. To je trenutak kada shvatite da ste potpuno ovisni o tehnologiji – na mjestu gdje zaista nema nikoga u blizini da vam pomogne. Neposredno prije skoka moj puls će pasti, jer je to vrijeme kada kontrolišem većinu stvari koje se događaju – kazao je prije skoka i dodao: – Moram se dovesti u stabilan položaj prije nego što dostignem brzinu zvuka. Sa svim mojim iskustvom u vazduhu, to ne bi trebao biti preveliki problem, ali da bih stabilizovao svoje tijelo potreban mi je otpor vjetra. Problem je što oko 30 sekundi neću imati nikakav vazdušni jastuk, što znači da neću moći kontrolisati način na koji se moje tijelo okreće. Međutim, u testovima koje smo do sada radili uvijek sam se uspio prilično brzo stabilizovati čim je bilo dovoljno vazduha za to.
Ovim skokom oborio je svjetski rekord, ali i probio zvučni zid. Postao je prvo ljudsko biće koje je probilo brzinu zvuka u slobodnom padu, skačući iz stratosfere. Ovo postignuće nije donijelo samo lično ostvarenje sna, već je pružilo Nasi naučne podatke, do tada nedostupne, te doprinijelo njenom projektu hitnog bijega iz svemira.
– Volim izazove, a pokušaj da postanem prva osoba koja je probila brzinu zvuka u slobodnom padu je izazov kao nijedan drugi. Efekti prelaska na supersoničnu brzinu i nazad nisu poznati. Ovo je samo jedna od stvari koje se nadamo da ćemo saznati. Možda će jednog dana biti moguće sigurno vratiti astronaute kući iz svemira ako njihova svemirska letjelica ne radi kako treba. Zvuči kao naučnofantastični scenario, ali aeronautika se definitivno kreće u tom smjeru – objasnio je jednom prilikom.
Milioni ljudi pratili su skok uživo, a događaj je postao prekretnica u istoriji sportskog marketinga i istraživanja svemira.
Bio je padobranac, pilot helikoptera i svjetski prvak u skokovima. Rođen u Salzburgu, u Austriji, 1969. godine, svoj prvi skok padobranom imao je sa 16 godina. Krajem osamdesetih počeo je izvoditi padobranske egzibicije za Red Bul. Nekonvencionalno razmišljanje kompanije i Feliksov avanturistički duh su se spojili i od tada sarađuju, postavši najpoznatiji svjetski sportista Red Bula.
Tokom karijere postavio je 14 svjetskih rekorda svojim bejs skokovima, a takođe će ostati upamćen i kao prva osoba na svijetu koja je preletjela La Manš sa karbonskim krilom. No, ovdje nije kraj njegovim podvizima. Baumgarten se takmičio i leteći pored aviona.
Pilot helikoptera
Da postane pilot helikoptera, navodi se u njegovoj službenoj biografiji, sanjao je dugo. I to se ostvarilo prije skoro 10 godina, kada se okušao kao komercijalni pilot helikoptera u Evropi, nakon što je dobio dozvolu u SAD. Osim za ekstremne letove, imao je dozvolu i za letove u humanitarne svrhe. Želio je postati pilot spasilačkog helikoptera, kako bi spasavao živote drugih ljudi.
Feliks je bio istaknuti zagovornik neprofitne fondacije za istraživanje kičmene moždine Wings For Life i razvijao je vlastiti humanitarni projekt, FLY 4 LIFE.
Takođe, vrlo ozbiljno je shvatao još jednu veliku strast, vožnju trkaćih automobila – učestvovao je u nekim poznatim trkama, od Nirburgringa, do 24-časovne trke u Bathurstu u Australiji i mnogim drugim.
Među njegovim poduhvatima pamtiće se i skok iz 1999. godine sa visine od 30 metara, s kipa Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru. Iste godine, postavio je svjetski rekord u skoku padobranom s najviše visine kada je skočio s tornjeva Petronas u Kuala Lumpuru u Maleziji.
Kada je skočio iz stratosfere pred novinarima je priznao kako je postao skroman: “Više ne razmišljaš o obaranju rekorda, ne razmišljaš o prikupljanju naučnih podataka – jedino što želiš je da se vratiš živ.”
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.