Jedan od najboljih fudbalera u istoriji Jugoslavije i Partizana i čovjek čije ime se sa velikim respektom izgovara u Njemačkoj Zlatko Čajkovski.
Popularni Čik je rođen 1923. godine u Zagrebu. Od malena je privlačio pažnju jer je neumorno trenirao, a isto tako i trčao. Profesionalnu karijeru je počeo u zagrebačkom HAŠK-u, nastavio u Partizanu, a zatim igrao u njemačkom Kelnu i izraelskom Hapoelu iz Haife.
Nakon završetka rata i obnove Jugoslavije, Zlatko je, za razliku od brata Željka koji je do kraja karijere ostao vjeran Dinamu, otišao iz Zagreba u Beograd gdje je postao član kluba jugoslovenske armije, Partizana. Ovaj vojni tim je, po ugledu na moskovski CSKA, angažovao najbolje igrače iz cijele zemlje, pa nije bilo iznenađenje što je u sezoni 1946/1947 prvi prošao kroz cilj u prvenstvu tadašnje FNRJ. ‘Čik’ je u toj sezoni odigrao 20 utakmica za buduće crno-bijele i osvajanju titule doprinio i sa tri postignuta pogotka. Narednu titulu je uzeo u sezoni 1948/1949.
Za Partizan je igrao od njegovih prvih dana postojanja i upisao 391 utakmicu i 97 golova za “parni valjak”. Sa crno-bijelima je osvojio dvije titule i tri Kupa Jugoslavije.
Možda i najveće priznanje dobio je od tadašnjeg kapitena i prve Zvezdine legende Rajka Mitića:
– Zlatko Čajkovski je naš najbolji fudbaler svih vremena – rekao je Mitić.
Izazvao haos u Jugi
Mnogi tvrde da je prvi veći haos u poslijeratnoj Jugoslaviji izazvao upravo Čajkovski.
Čajkovski je tokom deset godina igranja za tadašnji klub jugoslovenske armije stekao status ikone Partizana, pa, ipak, malo je nedostajalo da 1954. pređe u Crvenu zvezdu.
Te godine uoči utakmice sa Engleskom tražio je od Partizana dvije karte za prijatelje. Pošto je interesovanje bilo veliko klub ga je odbio. Čajkovski je onako ljut otišao u prostorije Crvene zvezde u Kolarčevu i potpisao pristupnicu. Nastao je veliki haos, a morali su da intervenišu čak i generali JNA. U Partizanu su bili zaprepašćeni njegovim postupkom. Uslijedile su molbe generala da promijeni odluku pa je dva dana kasnije ‘Čik’ pocijepao pristupnicu Zvezdi i nastavio da igra za budućeg vicešampiona Evrope.
Čajkovski je prvi usred utakmice, i to u derbiju sa Crvenom zvezdom, sjeo na loptu na centru. Tad je to bio štos koji je kasnije uradio i Dragoslav Šekularac.
Reprezentacija
Za reprezentaciju Jugoslavije Čajkovski je odigrao 55 zvaničnih utakmica na kojima je postigao sedam golova. Onaj najvažniji postigao je u decembru 1949. godine kada je u majstoriji protiv Francuske u Firenci u 114. minutu donio Jugoslaviji pobjedu i plasman na Svetsko prvenstvo u Brazilu 1950. godine.
Najveći uspjeh u reprezentativnoj karijeri Čajkovski je ostvario kao član legendarnog olimpijskog tima iz Helsinkija 1952. godine. Sa turnira u Finskoj u istoriju su zauvijek ušli: Beara, Stanković, Crnković, Čajkovski, Horvat, Boškov, Ognjanov, Mitić, Bobek, Vukas i Zebec. Nakon dvije nezaboravne utakmice sa Sovjetima (5:5 i 3:1) i pobjede nad SR Njemačkom (3:1) u polufinalu, ‘Čik’ i njegovi drugovi su se našli na korak od najviše stepenice olimpijskog trona. Ipak, na njega, baš kao i četiri godine ranije u Londonu, nisu zakoračili pošto je Puškašova mađarska ‘laka konjica’ u finalu bila bolja od fudbalera sa Balkana (2:0).
Tvorac moćnog Bajerna
No, Čika ne pamte samo u Jugoslaviji, već i u Njemačkoj. Trenersku diplomu je dobio u Kelnu sa kojim je 1962. godine osvojio titulu šampiona Njemačke.
Naredne 1963. godine je preuzeo Bajern koji je u tom trenutku bio drugoligaš. Čajkovski je stvorio osnovu moćnog Bajerna, a time i buduće reprezentacije Njemačke. Kao trener je pronašao, afirmisao i lansirao imena kao što su Franc Bekenbauer, Sep Majer, Gerd Miler… Bila je to čuvena “Die Anshe” osovina Majer na golu, Bekenbauer u vezi i Miler u napadu.
Gerd Miler
Posebna priča je vezana za Gerda Milera, čuvenog golgetera. Čajkovski je Milera pronašao u jednom selu gdje je ovaj živio, radio kao mesar i usput igrao za lokalni seoski klub.
Proslavljeni as Bajern Minhena često je isticao da ga je stvorio legendarni jugoslovenski fudbaler i trener Zlatko Čajkovski.
– Imao sam neviđenu sreću da me na početku seniorske karijere trenira Zlatko Čajkovski – rekao je jednom prilikom Gerd Miler.
Nije ni čudo, jer je filozofija Čajkovskog bila “napad i samo napad”.
Čajkovski je u Bajernu bio do 1968. godine. Uveo ih je u Bundesligu, osvojio dva puta njemački Kup i zatim Kup evropskih kupova 1967. godine.
Njemačka je 1974. godine postala prvak svijeta, a Čajkovski je u toj ekipi imao petoricu fudbalera: Bekenbauera, Milera, Majera, Overata i Švarcenbeka.
That summer they hired Zlatko Čajkovski, a former Partizan and Yugoslavia player. Čajkovski had led FC Köln to two successive Oberliga West titles in the previous two seasons. At Bayern he would lead a group of youngsters who would create an era defining team in German football. pic.twitter.com/ntal7IXl4C
— Pausa Fútbol (@PausaFutbol) August 21, 2020
Privatni život
Čik je u Beogradu upoznao Radu sa Senjaka sa kojom je dobio djecu Vesnu i Zlatana i u skladnom braku proveo ostatak života.
Čajkovski je tokom celog života imao problema sa težinom, pa je supruga Rada pazila da drži strogu dijetu. Međutim, Čik i nije bio baš najposlušniji.
Umro je u Minhenu u 75. godini i ostavio iza sebe neizbrisiv fudbalski trag. Njegovo trajno počivalište nalazi se na Novom groblju u Beogradu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.