Planinski vijenac poznat po Mon Balnu, Šamoniju, Val Torensu i drugima destinacijama, sinonimi sa skijanje i druge zimske sportove za koje je potreban snijeg.
Međutim, situacija se tokom prethodnih decenija umnogome izmjenila i ove predjele sve rjeđe krase snježni pejzaži. Stari ski-centar Seuz 2000, otvoren prije više od osam decenija, jedan je od najilustrativnijih primjera ovog problema.
Šta se dešava sa starim skijaškim stazama na Alpima?
Pustoš
Klimatske promjene širom svijeta utiču na mnogobrojne aspekte. Iako su neki njihovi efekti dobro poznati, ono što je malo ko očekivao jeste da će se pejzaži Alpa izmjeniti do te mjere da mnogobrojna skijališta više ne mogu da garantuju bar tri mjeseca snijega, koliko je neophodno da bi se sezona smatrala uspješnom.
Tamo gdje se nekada čulo zujanje žičara, danas nema nikakvih aktivnosti. Ostaci stolova za kojima su nekada sjedili turisti, izblijedele mape staza i rasporedi radnika, stoje kao podsjetnici na prošle sezone. Upravo to se dogodilo u Seuzu 2000, gdje su radnici 2018. godine stavili ključ u bravu, u nadi da će se sljedeće zime opet okupiti. To se međutim, nije dogodilo.
Radnici, ni turisti se u njega više nisu vratili. Danas, on predstavlja jedan od brojnih sličnih primjera poznatih po imenu “skijališta duhova”. Preciznije rečeno, više od 186 skijališta u Francuskoj – ne samo u pojedinim oblastima, već širom Alpa. Prema nekim procjenama, iza nekada grajom ispunjenih centara ostalo je oko 63 kilometra napuštenih žičara.
Napušteni objekti danas trunu i rđaju. Iz njih se oslobađaju opasne materije, poput izolacije koje su nekada štitile žice ili plastike koja se odvaja sa stubova. Dekonstrukcija Seuza 2000 započeta je 4. novembra 2025. godine – neposredno prije početka skijaške sezone, sudbina je koja očekuje sve napuštene žičare izgrađene nakon 2017. godine u Francuskoj, piše Gardijan.
Obnova prirode
Ipak, tamo gdje su ljudi prestali da skijaju priroda polako počinje da se oporavlja. Na nekada potpuno ravnim padinama sada rastu bobice, koje predstavljaju hranu za ptice koje su se ovdje nekada rijetko viđale – poput crvenokljune galice, čavke.
Međutim, one nisu jedine; stručnjaci procjenjuju da će i divlje svinje i srne iz okolnih šuma takođe osjetiti benefite oporavka prirode.
Sudbina Seuza 2000 otvorila je brojne rasprave u Francuskoj, ali se ovo pitanje danas prenosi i na ostatak Evrope, koja se suočava sa sličnim izazovima usljed klimatskih promjena i rasta temperatura.
Prema nekim procjenama, u budućnosti bi polovina evropskih skijališta mogla da bude zatvorena upravo zbog rasta srednje godišnje temperature. Uključujući i planinske centre na Balkanu, gdje se zimski turizam sve češće suočava sa kraćim sezonama i nedostatkom prirodnog snijega.
Dok jedni smatraju da je trebalo istrajati kroz proizvodnju vještačkog snijega i angažovanje dodatnih mašina, drugi vjeruju da je ovo upravo ono što je potrebno kako bi se priroda obnovila. Alpi danas prijete da postanu prostor ispunjen cvrkutom ptica i povratkom divljine, umjesto užurbanih i prepunih skijaških staza, prenosi EUpravo zato.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.