Sindrom burnouta ili kako se službeno naziva, sagorijevanja na poslu, je u njemačkim preduzećima i javnim ustanovama sve veći problem. Kako je jedna, nedavno objavljena studija pokazala, 39 odsto poslodavaca i voditelja poslova smatra da će sindrom burnout u budućnosti igrati sve veću ulogu.
U ispitivanju zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse (TK) proizlazi da ček 70 odsto ispitanih na vodećim pozicijama burnout za nekoliko godina vidi kao veliki problem u svom preduzeću ili ustanovi.
– Uzastopne krize, prilagođavanje ne nove uslove na tržištu te izazovi digitalizacije su najčešći razlozi za burnout – kaže Karen Walkenhorst iz TK.
Njih 86 odsto ispitanih smatra da je za sagorijevanje na radnom mjestu odgovorne i sve već količina obaveza koja padaju na leđa zaposlenih.
U porastu je već godinama broj bolovanja uzrokovanih burnoutom. U 2022. je u prosjeku 1,95 dana bolovanja prouzročeno burnoutom. 2012. je ta vrijednost iznosila 1,45 dana.
Prema mišljenju TK jednostavne kratkoročne mjere poput ponude kurseva joge na radnom mjestu, za čim posežu neki poslodavci, neće riješiti problem.
– Ono što nam je potrebno je poboljšanje komunikacije unutar preduzeća što kod zaposlenih povećava osjećaj bezbjednosti – kaže Valkenhorst iz TK.
Pritom važnu ulogu igra vodeće osoblje. – Dobra struktura poduzeća jača osećaj zajedništva svih zaposlenih, drugim rečima: loše vodstvo čini zaposlene bolesnima, kaže stručnjakinja za medicinu rada Walkenhorst.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu