Takođe da igra tri Olimpijade (Sidnej 2000, Atina 2004. i Peking 2008) i da kao član reprezentacije Jugoslavije ostvari uspjeh o kome sanja svaki sportista; zlatna medalja u Sidneju 2000. godine, kada je imao svega 21 godinu.
Igrao je za brojne prestižne klubove u Srbiji, Italiji, Grčkoj, Turskoj i Kataru. Tokom aktivne igračke karijere smatran je jednim od najplaćenijih igrača u ovom sportu. Transfer na relaciji Partizan – Lube, koji se desio 2000, možda je najskuplji transfer u istoriji odbojke.
Zvali su ga “mister milijardo”, jer je tada plaćen skoro milion maraka, odnosno milijardu italijanskih lira u tom trenutku. Krajem oktobra prošle godine postao je i član odbojkaške Kuće slavnih.
– Sigurno je da poslije braće Grbić, moj ulazak u Kuću slavnih predstavlja ne samo moj lični uspjeh već i uspjeh cjelokupnog sporta u Srbiji u posljednjih nekoliko decenija. Potvrda svih onih medalja, titula i ličnih priznanja za karijeru dugu 22 godine. Medalje su uvijek bile posljedica timskog rada. Uvijek sam poslije osvojene medalje razmišljao o putu kako je do nje došlo, a ne o samoj medalji – kaže Ivan Miljković za Forbes Srbija.
Tokom aktivne karijere bio je usmjeren na pobjede na terenu. Istovremeno je postavljao temelje za ono što ga je čekalo van njega. To je opisao i u svojoj nedavno objavljenoj knjizi, finansijskom priručniku. Kad je došlo vrijeme da završi profesionalnu karijeru dugu 22 godine, u 38. godini, i to kako bi se više posvetio porodici, znao je, kako navodi, da želi nešto više od samog sporta.
Život poslije odbojke
Poželio je da istraži više svijet ekonomije i finansija. Nakon završetka karijere pošao je put usavršavanja prvo na FEFA Fakultetu u Beogradu. Zatim i u inostranstvu.
Trenutno živi i radi u Cirihu, gdje između ostalog pruža podršku sportistima, ali i njihovim roditeljima, i savjetuje ih u vezi razvoja karijera i upravljanja zarađenim novcem.
Za Forbes Srbija priča kako se snašao u drugom poslovnom poduhvatu nakon sporta, šta ga mladi sportisti danas najčešće pitaju i šta im savjetuje… u šta da ulože zarađeni novac.
Svjedoči i o ne tako pozitivnim primjerima u kojima su sportisti donosili pogrešne odluke.
Kako je počelo
– Ideja da se bavim savjetovanjem u upravljanju finansijama dijelom je došla nakon što je dosta mojih saigrača tražilo savjet oko nekih njihovih odluka. Najviše se pokrenulo u skorijem periodu kada je sve više mlađih igrača, ali i njihovih roditelja, počelo da traži savjete finansijske prirode – priča on.
Kaže da je od početka sportske karijere vodio računa o svojim finansijama i planovima za dan nakon završetka karijere. Sa ove distance kaže da život sportiste nakon aktivnog sporta u većini slučajeva nije nimalo lak, iako se misli da novac (ako je ostao) može da riješi mnoge stvari.
Problem je što sportisti nemaju dovoljno iskustva, a ni znanja za neke druge poslove.
– Ipak, u dvadesetim godinama, dok smo u sali ili na sportskom terenu i naporno treniramo, vršnjaci završavaju fakultete ili su na praksama kako bi sticali neophodno iskustvo – kaže on.
Na kraju karijere, bez obzira na to kada se završi, sa 25 ili 37, problem je isti.
– Ako imaš malo novca sa strane, a već si kupio stan, većina sportista ulaže u kafe barove ili restorane kao biznis koji će im donijeti uposlenje – navodi on.
Prepreke
Dio pokuša da pronađe mjesto u korporativnom svijetu.
– Ipak, nedostatak iskustva otežava posao HR asistentima da štikliraju sve zahtjeve koji se traže. Sportista i ne dođe do mogućnosti da kaže šta zaista zna da uradi i to je problem – kaže Miljković.
Takođe, ima i onih koji ostaju u sportu na različitim pozicijama, jer im je to najlakši vid transformacije iz prethodne sportske uloge.
Kroz angažman u sportskim asocijacijama u zemlji i inostranstvu uvidio je koliko su sportisti i njihovi roditelji prepušteni sami sebi da donesu odluke u pogledu dalje budućnosti. Ni jedni ni drugi, primjećuje, nemaju puno prethodnog znanja u pogledu toga šta dalje raditi i kako i u šta uložiti zarađen novac.
Prvaci na terenu, šampioni u finansijama
Nedavno je napisao i knjigu “Prvaci na terenu, šampioni u finansijama” u kojoj navodi da sat do kraja karijere počinje da otkucava prvim ugovorom i prvom utakmicom u profesionalnom timu.
Cilj ovog finansijskog priručnika je, kako kaže, da pojasni određene finansijske termine, predstavi izazove sa kojima se suočavaju sportisti u vezi sa ličnim finansijama i iz ličnog iskustva objasni kako da se postave temelji za zdrav i siguran finansijski život.
Profesionalni sportisti predstavljaju jednu od rijetkih kategorija ljudi koja može da stekne značajan kapital u ranim godinama.
„Prvo stani na loptu“
Zato sada svakog sportistu savjetuje da, prije ulaganja u neku oblast i posao, prvo preispita koliko zna o tome. Zatim da pokuša da nađe što više informacija, da se raspita i razgovara s osobama koje su već u tome i istraži njihova iskustva.
Kaže da u sportu postoji termin „stani na loptu”. On bi mogao da se primjeni i u biznisu.
– Tako je i u biznisu. Ništa ne mora da se uradi odmah. Sačekaj, saslušaj, prikupi informacije, raspitaj se, posavjetuj se, razmisli pa onda donesi odluku – ističe Miljković.
Ulaganja zavise od sportiste do sportiste i dosta se razlikuju po načinu i pristupu. Miljković ističe da oni uspješniji najčešće imaju profesionalne savjetnike koji im pomažu. Kao prvo da zaštite svoju imovinu, a kasnije i da je uvećaju.
– Svi uspješni imaju nešto zajedničko. Posjeduju različitu imovinu i diversifikacija je ono što im pomaže da spoje mjesečna primanja potrebna za život i dugoročnije i možda rizičnije investicije – navodi on.
Razmišljanje na duže staze
Mladi sportisti danas rano dolaze do novca i teško je očekivati od mladog sportiste da ima razmišljanje na duže staze, ako vidi da oko njega sve sjaji. Pogotovo u njegovom najjužem krugu ljudi, priča Ivan Miljković.
Na pitanje koji bi im savjet dao u pogledu budućnosti poslije karijere i čime da se bave i ulože zarađeno odgovara da im savjetuje da igraju kao da će im karijera trajati 20 godina, a da štede i investiraju kao da će im se karijera završiti sutra.
– Kako sat počinje da otkucava ka kraju karijere, tako i sportista mora da bude svjestan da će ovaj lijepi dio života imati jednoga dana svoj kraj. Meni je pomoglo tokom karijere kreiranje budžeta koji se može koristiti za životne potrebe i koliko se može odstupati od njega, samo u izuzetnim slučajevima – objašnjava.
Primjećuje da, nažalost, mnogi sportisti, naročito na početku karijere, nemaju osnovna znanja o finansijama.
– Zato su često izloženi velikim početnim rizicima. Uključujući loše finansijske savjete, loše investicije i nemogućnost da dugoročno očuvaju imovinu – upozorava on.
Najčešće im prva odluka bude kupovina stana ili automobila.
Najbolji auto na svijetu
– Istini za volju, i ja sam bio u istoj situaciji kad se diskutovalo da li je bolje kao prvi auto kupiti novi jugo ili (u to vrijeme) osam godina star golf II GTI sa prijeđenih 160.000 kilometara – prisjeća se i opisuje u svojoj knjizi taj momenat.
Navodi da roditelji tada nisu bili u situaciji da mu finansijski pomognu, ali je zato uspio da uštedi nešto trenirajući i igrajući za nacionalni tim. Uspio je da sakupi novac za novog juga.
Kako opisuje, vodio se logikom Henrija Forda, kad je na pitanje „koji je najbolji auto na svijetu“ odgovorio: „Nov!“
Neznanje u upravljanju kapitalom
Jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju mnogi profesionalni sportisti jeste manjak znanja da se pravilno upravlja kapitalom. To može dovesti do raznih finansijskih problema, pa čak i do velikih gubitaka, objašnjava Miljković.
– U Americi 78% igrača NFL je u problemima ili bankrotira dvije godine nakon završetka karijere. Čak 60% NBA igrača se nađe u sličnoj situaciji nakon pet godina po završetku karijere. Oko 40% profesionalnih sportista je priznalo da im je novca ponestalo zbog loših investicionih odluka ili ulaganja u biznise koji se kasnije nisu razvili – navodi primjere za Forbes Srbija.
Primjetno je, kaže, da nedostatak finansijske pismenosti često izlaže sportiste manipulacijama loših finansijskih savjetnika i investitora, koji im predlažu rizične ili loše postavljene projekte.
Od poena na terenu do pametnih poteza u finansijama
Neki sportisti nakon karijere posjeduju dosta nekretnina, lokala, zemljišta ili satova.
– Ako te nekretnine nisu iznajmljene, ako ima problema s korisnicima lokala jer ne plaćaju rentu ili ako zemljište nije iskorišćeno, prihoda nema – navodi on.
Zato je važno pametno osmisliti kako tom imovinom upravljati.
– Novac koji stoji nije investicija. Ali je dobro imati određenu količinu na računu za narednih šest mjeseci troškova. Nepredviđene okolnosti, kao što su ostanak bez ugovora ili bolest, uvijek su moguće i treba biti spreman za njih. Većina sportista nakon karijere koristi novac na računima da nadomjesti manjak redovnih mjesečnih prihoda. I obično se desi da nakon određenog vremena tog novca ponestane. Ako i nekretnine nisu iznajmljene, onda nastaje problem nedostatka novca za svakodnevne potrebe – ističe Miljković.
Za razliku od drugih profesija, gdje je mogućnost ostvarivanja velikih prihoda obično postepena i dolazi kroz niz godina, karijera profesionalnog sportiste često donosi velike prihode vrlo brzo, ali i istu toliku mogućnost gubitka, kaže.
Izazovi i rizici
– Na primjer, povreda može potpuno da promijeni tok karijere. Ugovor može da bude otkazan, a sponzori mogu povući podršku. Na svakom koraku, sportista je suočen s potencijalnim rizikom – upozorava.
U knjizi opisuje i svoje izazove kada je prešao u klub u inostranstvu, gdje su se njegova mjesečna primanja povećala nekoliko desetina puta.
– Sa mjesečne stipendije za sportsko usavršavanje prešao sam na mnogo puta veću zaradu za samo pet mjeseci. Kakva euforija i nevjerica. Ali, ono što je uvijek bilo prisutno jeste želja da ne ponovim iste greške koje su mnogi prije mene činili. Ali i da iz nekih stvari s kojima sam se prvi put susreo, a nisu išle u pravcu kojim sam se nadao, izvučem pouke i ne ponovim ih kasnije – kaže on.
Uvod u promašaj
Navodi primjere uspješnih sportista koji su ulagali u rudnike plemenitih metala u Južnoj Americi, zatim druge koji su neuspješno ulagali na berzi preko posrednika od povjerenja za kojeg se kasnije ispostavilo da je novac uzimao za sebe.
Zatim nekoliko poznanika koji su ulagali u izgradnju zgrada pa je sve na kraju negde stalo kod „nedostaje ti jedan papir“ i sličnih primjera, navodi sagovornik Forbes Srbija.
Svoj prvi auto u inostranstvu kupio je na kredit.
– Možda nije baš najbolji savjet, ali ako već žele da kupe automobil, neka to urade odmah. Nakon prvog automobila će shvatiti da je on samo prevozno sredstvo od tačke A do tačke B i da ima drugih stvari koje su važnije u životu – priča proslavljeni odbojkaš.
Banka nije željela da mu odobri kredit na duži period od 24 mjeseca na koliko je tada potpisao ugovor.
– Naravno, mjesečna rata kredita je bila izuzetno velika. S druge strane, znao sam da u naredne dvije godine tokom trajanja ugovora mogu da ga otplatim – navodi lično iskustvo.
Takođe, i kredit za nekretninu kao investiciju je tokom određenog perioda refinansirao jer su se u međuvremenu kamatne stope promijenile.
– Imajući u vidu sve troškove oko dogovora s bankom oko refinansiranja, nova mjesečna rata kredita je bila manja, što je značilo oko 10% više novca koji je godišnje ostajao i koji sam mogao da upotrijebim za raniju otplatu glavnice duga ili za nešto drugo – objasnio je on.
Ono na šta posebno skreće pažnju mladim kolegama je da je, prije nego što uzmu kredit, bitno da razumiju sve uslove i kamatne stope.
Opreznost i informisanost
Za sportistu, koji često zarađuje veliku sumu novca u kratkom vremenskom periodu, važno je da bude oprezan s kamatama.
– Tokom karijere igrao sam s igračima iz Brazila i Turske, zemljama poznatim po visokim stopama inflacije. Svi su ulagali novac u banke u tim zemljama po godišnjim stopama od 40% i više. Nažalost, ono što nisu znali jeste da je inflacija tada u tim zemljama bila veoma visoka (35%). Tako je njihov povraćaj bio manji – navodi primjer.
Miljković ukazuje da se, osim ulaganja u nekretnine, akcije na berzi ili kriptovalute, svojevremeno opredijelio i da ulaže u kompaniju za iznajmljivanje malih gradskih automobila.
– Uz sve troškove koje sam imao oko održavanja automobila i plaćanja troškova firme, profit koji je ostajao na kraju godine koristio sam za kupovinu novih automobila i proširivanje posla. Prihodi od investicija dolaze u nekoliko oblika, a razumijevanje različitih izvora prihoda je ključno za svakog investitora, uključujući sportiste koji žele da osiguraju finansijsku budućnost – navodi svoje iskustvo.
Ulaganje kao u Monopolu
Miljković kolegama savjetuje diversifikaciju kao strategiju raspodjele ulaganja u različite vrste imovina kako bi smanjili rizik. Savjetuje im da ulažu u imovinu koja obično raste tokom inflacije, kao što su nekretnine, zatim u akcije i fondove.
– Ako jedna investicija krene u pogrešnom smjeru, malo je vjerovatno da će je odjednom i sve duge pratiti – objašnjava Miljković.
Pored ulaganja u imovinu, takođe je korisno investirati u svoje obrazovanje i vještine koje omogućavaju da se zarađuje više u budućnosti.
– Nakon završetka karijere, mnogi sportisti se suočavaju sa smanjenjem ili nestankom redovnih prihoda. Upravo zato je važno da tokom karijere počnete da gradite izvore pasivnog prihoda. Oni će vam obezbijediti stabilnost i sigurnost u budućnosti – jedan je od savjeta.
Jedan od načina koji ističe je kupovina i izdavanje stanova ili kuća kao način za ostvarivanje pasivnog prihoda.
Najčešće greške koje sportisti prave je izostanak plana za period bez prihoda. Zatim, to što previše pomažu drugima, pozajmljuju ili povećavaju troškove čim poraste prihod.
– Kao što u Monopolu morate mudro ulagati, tako vam i u stvarnom životu diversifikacija može pomoći da preživite turbulentna vremena i ostvarite dugoročne finansijske ciljeve – kaže Miljković.
„Protegnite se koliko ste dugački“
Miljković u knjizi navodi i da je u Italiji stekao naviku lijepog oblačenja. Cjelokupna kultura na Apeninskom poluostrvu zasniva se na odijevanju i uživanju u hrani.
– Skupi brendovi i prestižni restorani, pogotovo ako boravite u velikom gradu, lako vas mogu povući, pa se troškovi života mogu čak nekoliko puta povećati. Sve to, i kupovina isključivo po luksuznim prodavnicama, mogu donijeti trenutni užitak, ali kasnije može predstavljati finansijski izazov – ističe.
Zato upozorava da je važno uvijek imati na umu kako trenutno ponašanje utiče na buduće tokove novca. Drugim riječima, da sportisti koji dosta zarađuju nauče da prave razliku između onoga što im je zaista potrebno za svakodnevni život i onoga što je luksuz ili želja.
Nekada se mogu pojaviti i vanredni troškovi. Ni to ne treba zanemariti.
– Protegnite se onoliko koliko ste dugački, možda i malo više, jer su uspješni sportisti upravo uspješni jer su rizikovali malo više od drugih. I znali su kada je pravi trenutak da se zaustave – kaže.
Kao primjer navodi da je supruga jednog od njegovih saigrača mnogo voljela cipele.
– Imala je iste modele cipela u različitim bojama. I ne samo cipele. Nakon sezone, njen muž je morao da vraća pozajmljeni novac od saigrača, jer njegov prihod od ugovora nije mogao da pokrije sve njihove troškove u tom periodu – priča on.
Rast investicija u sportu
Ivan Miljković je ranije isticao da očekuje rast investicija u sportu. Kako kaže, količina raspoloživog kapitala za investiranje generalno je velika u SAD, pa stoga mnogi fondovi traže načina gdje tu likvidnost da usmjere.
– Američki univerzitetski sport je prepoznat kao veliki potencijal, zajedno sa posljednjim pričama oko NBA investicije u Evropu i kreiranja nove košarkaske lige. Najavljena ulaganja određenih američkih fondova u sportove u Evropi samo potvrđuju da se ulaganja nastavljaju – navodi on.
Takođe, ženski fudbal doživljava snažnu ekspanziju.
– Treba obratiti pažnju i na taj dio, koji postaje sve interesantniji, kako evropskim, tako i investitorima van Evrope – kaže Miljković na kraju razgovora za Forbes Srbija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.