Jedan od glavnih svakako je činjenica da borilišta na zimskim Igrama nisu identična u veličini i izgledu tokom godina, prenosi BBC.
Tokom godina, staze su drugačije dizajnirane u zavisnosti od domaćina najveće svetske planetarne smotre. I baš ta razlika je glavni razlog zašto je teško porediti rezultate na Igrama.
Najbolji primer je alpsko skijanje – staza u spustu u Bormiju je duga 3.442 metra, dok je pre četiri godine u Pekingu dužina iznosila 3.152 metra. Slična situacija je i u snoubordu, nordijskom skijanju…
Naravno, postoje izuzeci, a među sportovima na kojima možemo da vidimo rekode izdvaja se brzo klizanje jer su distance identične na svakom izdanju Zimskih olimpijskih igara, a staze su gotovo iste. Zbog toga se u svim disciplinama računaju zvanični olimpijski i svetski rekordi.
Tako je Norvežanin Sander Ajtrem postavio novi olimpijski rekord na 5.000 metara, isto kao Holanđanka Juta Lerdam. Olimpijski rekord viđen je i u B finalu štafeti na kratkoj stazi.
U ostalim sportovima o medaljama odlučuju sudije, na osnovu vještina i izvođenja trikova. Međutim, od Zimskih olimpijskih igara 2018. godine u Pjongčangu sistem bodovanja Međunarodne klizačke unije se koristi za olimpijske rekorde. Amerikanac Nejtan Čen tako drži rekord u pojedinačnoj konkurenciji, pošto je osvojio najviše bodova u kratkom i slobodnom programu, kao i kombinovano.
Sportisti u big eru u akrobatskom skijanju i snoubordu mogu da osvoje najviše 100 bodova, na osnovu nekoliko kategorija – težine, izvršenja, amplitude i doskoka, uz dodatne bodove za izvođenje trikova koji unapređuju sport.
Zimske olimpijske igre u Milanu i Torinu traju do 22. februara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.