Smit, osnivač i izvršni direktor kompanije Kitman Labs vodeće svjetske firme za sportsku nauku i analizu podataka — iznio je i svoje mišljenje o mogućem uticaju Đokovićevog pristupa planiranju rasporeda takmičenja.
Tokom prvih 20 godina Đokovićeve nevjerovatne karijere (2003–2023), uspijevao je da ostane u dobroj fizičkoj formi i u velikoj mjeri je izbjegavao ozbiljne povrede. Povreda lakta koja se pojavila 2016. godine i zahtjevala operaciju 2018. bila je najteži fizički problem koji je imao u tom periodu.
Međutim, Đoković — koji je u maju napunio 38 godina — mnogo češće se suočava s povredama u posljednjih 18 mjeseci, naročito u kasnijim fazama grend slem turnira.
Pobjednik 24 grend slema pokidao je medijalni meniskus u desnom kolenu na Rolan Garosu 2024. godine. Nevjerovatno brzo se oporavio od operacije kolena kako bi stigao do finala Vimbldona 2024. i osvojio Olimpijske igre u Parizu iste godine, ali se od tada suočava s nizom problema.
Bivši svjetski broj 1 povukao se sa polufinala Australijan opena protiv Aleksandra Zvereva u januaru zbog pokidanog zadnjeg butnog mišića, a vidljivo je bio fizički sputan i u polufinalnom porazu od Janika Sinera na Vimbldonu u julu. Đoković je zatim izgledao iscrpljeno već poslije dva seta polufinala US Opena, gdje ga je pobijedio Karlos Alkaras prošlog mjeseca, a tokom cijelog turnira djelovalo je da nije u punoj fizičkoj spremi.
Takođe je imao fizičke poteškoće tokom cijelog nastupa na Mastersu u Šangaju, a očigledno je trpio bolove u polufinalnom porazu od Valentina Vašeroa. Iako Đoković nije želio da otkrije s čim se tačno suočavao u meču protiv Vašeroa, dao je jasan uvid u borbu sa svojim tijelom nakon pobjede u četvrtfinalu u Šangaju.
– U suštini, u svakom meču koji trenutno igram dešava se nešto sa tijelom – rekao je peti teniser svijeta nakon što je pobijedio Zizua Bergsa na Mastersu 1000.
Govoreći ekskluzivno za Tennis365, Stiven Smit je podijelio svoje mišljenje o Đokovićevoj sposobnosti da ostane na elitnom nivou i u kasnim tridesetim godinama, kao i o povredama koje ga u posljednje vrijeme sputavaju.
– To je dokaz kako njegove genetike, tako i profesionalizma i ulaganja koje je napravio u svoje tijelo i karijeru. Ali kada ga uporedite sa drugim sportistima u istom sportu, sličnog uzrasta, slične izloženosti vrhunskim mečevima i naporima, mislim da je on zaista jedinstven slučaj — prava rijetkost – rekao je Smit.
– Naravno, s obzirom na njegove godine i količinu takmičenja, došlo je do istrošenosti… Imao je problem sa zadnjom ložom koji ga je izbacio iz polufinala Australijan opena ove godine, povredu prepona na Vimbldonu i problem sa meniskusom prošle godine na Rolan Garosu. Mislim da su svi ti problemi znakovi fizičke istrošenosti. Ali ako pogledamo širu sliku, njegova karijera je dugo bila bez većih povreda, a sada se odjednom pojavilo četiri ili pet različitih povreda zaredom.
Novak se preopteretio
– Ponekad, kada zbog povrede morate da pauzirate, opadne vam trenažni intenzitet, a zatim se vratite i očekuje se da odmah igrate na najvišem nivou — i to može da izazove lančanu reakciju povreda.
U kasnijim godinama karijere, Đoković znatno ređe igra nego u vreme fizičkog zenita, s ciljem da dostigne vrhunac forme za četiri grend slema. U 2024. godini odigrao je samo 11 turnira, dok je Šangaj bio njegov 12. turnir u 2025. Postoji mišljenje da bi Đokovićeva ograničena sezona mogla biti jedan od faktora problema koje je imao u završnicama velikih turnira 2024. i 2025. godine. Na pitanje da li bi igranje više turnira van grend slemova moglo pomoći Đokoviću, Smit je odgovorio:
– Apsolutno. Često vidimo kako upravljanje karijerom sportiste ide u pravcu većeg odmora i više vremena za oporavak. Ali ispostavi se da to može imati i suprotan efekat, jer su naši sportovi danas fizički intenzivniji, brži i snažniji nego ikada ranije. Onda se zapitamo: ‘On već ima dovoljno kilometara u nogama, možemo li se osloniti na to i jednostavno ga ubaciti nazad sa manjim opterećenjem? Ali i dalje se od njega očekuje da igra na istom fizičkom nivou, istim intenzitetom, dan za danom, u sred velikih takmičenja. A to predstavlja ogroman teret za tijelo.
Nastavio je u istom tonu.
– Ako nemamo tu fizičku otpornost ugrađenu, ako konstantno ne treniramo na tom nivou, to može postati veliki problem. Dakle, da — mislim da i previše odmora i oporavka može imati negativan uticaj. Uvijek pokušavamo da pronađemo savršen balans između dovoljnog fizičkog stimulansa da sportista ostane zdrav, bez da ga preopteretimo i povredimo, ili da ga premalo opteretimo i ostavimo ranjivim za povrede, piše Sportal.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.