Kada čovjek vidi koliko je vremena prošlo, tek onda vidi koliko je to daleko, shvati da je sada istorija. Lijepa sjećanja me vežu za Partizan. Prije nekoliko meseci, desio se taj neki moj prvi povratak, kao trenera, pred Partizanovu publiku. Doživotno ću za taj doček ostati zahvalan, jer se to dešava samo jednom. Mislim da taj doček, na neki način, nije bio samo za mene, već za svakog od tih igrača i trenera koji su bili dio pobede u Istanbulu. Mnogo tih aplauza ide za njih – rekao je Đorđević za Blic.
A evo kako je let te lopte sa klupe preživio Željko Obradović.
-Utakmica je bila poprilično teška. Igrali smo sa Huventudom još u grupnoj fazi, tako da smo se znali vrlo dobro. Igrali smo veliki dio tog finala vrlo dobro. Vjerovatno zbog mladosti igrača i zbog toga što mi je to bilo prvi put da sjedim na klupi na tako važnoj utakmici, onda smo došli u situaciju da smo od rezultata kojim smo mogli vrlo lako da privedemo utakmicu kraju, ušli u neizvjesnu završnicu protiv jedne vrlo iskusne ekipe. Sam taj kraj je prepričan ne znam ni ja koliko puta. Tomas Žofresa je postigao taj veoma težak koš iz duplog izbačaja, ali je Morales napravio potez kojim je praktično dodao loptu Koprivici. On ju je vrlo brzo izveo, dodao Aleksandru Đorđeviću, koji je pretrčao cijeli teren, šutnuo i pogodio. A kada gledaš sa strane, ta lopta samo putuje i putuje. I onda kada konačno završi u košu, kreće takva radost koja se ne može rečima opisati – rekao je srpski proslavljeni strateg.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu