Fudbal

"Tito je kriv za sve" Legende jugoslovenskog fudbala su se trebala prezivati potpuno drugačije

Josip Broz Tito je "krivac" što dva veoma poznata jugoslovenska fudbalera znamo pod prezimenom koje, zapravo, uopšte nije bilo njihovo porodično.

"Tito je kriv za sve" Legende jugoslovenskog fudbala su se trebala prezivati potpuno drugačije
FOTO: YUGOSLAV/YOUTUBE/SCREENSHOT

Boško Đurovski, jedan od nesumnjivo najdražih ljudi među navijačima Crvene zvezde, rođen je baš na ovaj dan, 28. decembra 1961. godine u selu Žilče pored Tetova, u današnjoj Severnoj Makedoniji.

Sa četrnaest godina je, na poziv strica, došao u Beograd zajedno sa bratom Milkom na probu u Crvenu zvezdu, gdje je ostao sve do 1989. godine. Za prvi tim je debitovao sa 17 godina, odigrao je čak 509 utakmica i postigao 103 gola. Učestvovao je u osvajanju četiri šampionske titule i dva Kupa.

Kao trener je predvodio Zvezdu u dva navrata, 2007. i 2017. godine. Osvojio je duplu krunu u svom prvom mandatu na klupi crveno-belih. Đurovski je dobio nagradu za životno djelo na ceremoniji proslave 80. rođendana kluba s Marakane, ali priča o njemu – nije samo sportska.

Boško i Milko bili su nadaleko čuveni u jugoslovenskom fudbalu 80-ih godina prošlog veka. Milko je možda bio veća zvijezda, ali je Boško i te kako bio uspješan.

Pročitajte još

Jer, za razliku od njegovog brata koji je igrao najprije za beogradske crveno-bijele, pa zablistao u Partizanu, Boško je u Crvenoj zvezdi nastupao 11 sezona, bio joj je trener, dvije godine vodio makedonsku reprezentaciju.

U jednom davnašnjem intervjuu za “Kurir” on je otkrio sljedeće o porodičnom prezimenu:

– Izvorno prezime moje porodice je bilo Stojanović, po majci Petrović. To prezime Stojanović nosio je moj deda Nikola. Ali, kada su moji otišli u Makedoniju, onda su se dešavale neke stvari… Kako to da ti objasnim… Takvo je neko vrijeme bilo… Tito i njegovi saradnici vršili su pritisak na narod da se uzima prezime po nekom pretku i da se dodaje -ski na kraj, umjesto -ić. Moj pradeda se zvao Đura i onda su po njemu moji prihvatili prezime Đurovski – otkrio je Boško Đurovski.

FOTO: ALEKSANDAR DIMITRIJEVIĆ/RINGIER
FOTO: ALEKSANDAR DIMITRIJEVIĆ/RINGIER

Tome je dodao i da mu je otac rođen u Beogradu, ali je početkom Drugog svjetskog rata prešao u današnju Sjevernu Makedoniju.

– Samo je stric ostao u Beogradu. Moj deda Nikola bio je heroj iz Prvog svjetskog rata, rođen je 1892. Čovjek koji je prešao Albansku golgotu sa srpskom vojskom. Nažalost, ja kao dijete nisam mnogo zapitkivao o tome, a u to vrijeme se o Prvom svetskom ratu više ćutalo nego pričalo. Žao mi je što ne znam više pojedinosti o tome – objasnio je Boško.

Otkrio je i zanimljiv detalj za dedu: nije volio fudbal.

– Imao je vinograd, imao neki svoj svijet. Kad sam mu rekao da idem za Beograd da igram fudbal, on mi je rekao: ‘Šta će ti to? Bolje da ti kupim harmoniku, pa ti na Kalemegdanu sviraj i uzimaj pare!’ Njemu je to ostalo od prije rata, jer se tako dobro živjelo u predratnom Beogradu – istakao je Boško Đurovski.