Kako za Politiku otkriva direktor Nordijskog centra “Planica”, Jelko Gros, povod za taj iskorak bila je posjeta tadašnjeg predsjednika Jugoslavije, Josipa Broza Tita.
– Rečeno je da mu ne bi prijalo da pješači uzbrdo kozjim stazama. Kada se liftom popeo gore, skakači su shvatili da je to dobro i za njih. Tako je nastao izum koji se kasnije proširio po svim velikim nordijskim centrima – rekao je Jelko Gros.
Time je Planica dobila još jedan detalj koji ju je učinio jedinstvenom u svijetu sporta, ali temelji njene slave postavljeni su decenijama ranije. Sve je počelo radom slovenačkog inženjera i vizionara Stanka Bloudeka, čija je ideja bila da se čovjeku omogući let bez ikakvih tehničkih pomagala. Prva velika skakaonica u Planici otvorena je 1934. godine, a već tada su počeli da padaju svjetski rekordi. Norvežanin Birger Rud je iste godine doskočio na 92 metra, dok je Austrijanac Jozef Bradl 1936. prvi put u istoriji prebacio granicu od 100 metara.
– Cilj je bio da se napravi nešto što niko na svijetu nije napravio. Već na prvom takmičenju bilo je jasno da je Planica pronašla svoju sudbinu.
Vremenom je Planica prerasla klasičnu skakaonicu i dobila novo ime – letaonica. Na ovom mjestu postavljeno je ukupno 39 svjetskih rekorda, a sama infrastruktura stalno je prilagođavana novim granicama ljudskih mogućnosti, piše Sportal.
Borba za primat kasnije se preselila i u druge centre, prije svega u Vikersund, ali Planica je ponovo došla u centar pažnje 30. marta 2025. godine, kada je Domen Prevc poletio 254,5 metara i vratio svjetski rekord u Sloveniju. Na pitanje da li je u skorijoj budućnosti moguć let duži od 300 metara, Gros ostaje oprezni optimista:
– To je potajni cilj svih nas. Za tako nešto potrebna je veća visinska razlika, ali vjerujem da je moguće i nadam se da će se to dogoditi baš u Planici.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.