Ostalo

Šahovski besmrtnici (26): Srećna kombinacija Fišera i Talja

Kasparov je srećna kombinacija Fišera i Talja, ocijenio je Bora Ivkov 13. svjetskog šampiona u šahu.

FOTO: ROB BOGAERTS-ANEFO/WIKIPEDIA

Od Roberta Fišera je za dobru nijansu agresivniji i zato neugodniji protivnik, a od Mihaila Talja je za istu nijansu solidniji. Talj je često umio da popali sve mostove za sobom i da krene rijekom bez povratka. Kasparov i kad žrtvuje uvijek ima remi u džepu, objasnio je legendarni jugoslovenski i srpski šahista.

Gari Kimovič Kasparov je međunarodnu karijeru započeo u Jugoslaviji, pobjedama u Banjaluci 1979. (došao u „paketu“ s Tigranom Petrosjanom), Bugojnu 1982. i Nikšiću 1983. godine. Gledajući partije tog momka, rođenog 13. aprila 1963. u Bakuu, sticao se neodoljiv utisak o novom buđenju renesanse u šahu. Kasparov je vraćao nadu u igru kombinacijama koje nisu viđene od povlačenja genijalnog Fišera iz turnirskih arena.

Značajnog udjela u njegov razvoj imao je Mihail Botvinik, čiju je školu pohađao od svoje desete godine. Govoreći o svom učeniku Botvinik je isticao: „Bilo je odmah od početka jasno da se on izdvaja od ostalih dječaka izvanrednom sposobnošću da računa varijante u mnogo poteza unaprijed. Mogao sam ga jedino upozoravati da prvo dobro razmisli prije nego što odigra potez.“

Gari Kasparov 1980. — FOTO: GFHUND/WIKIPEDIA

Poslije tri godine provedene u Botvinikovoj školi Kasparov je oborio prvi rekord postavši sa 13 godina, u konkurenciji 18-godišnjaka, omladinski prvak SSSR! Slijede pobjeda na omladinskom prvenstvu svijeta 1980. u Dortmundu i drugi rezultat na četvrtoj tabli reprezentacije SSSR na Olimpijadi na Malti iste godine, ali ozbiljni ispiti su ga tek čekali.

Pobjedom nad Aleksandrom Beljavskim od 6:3, 1983. u Moskvi, izbija u prvi plan kao mogući izazivač Anatolija Karpova. Tada je na scenu stupila sovjetska federacija, koja mu ne dozvoljava da protiv Viktora Korčnoja, u polufinalu, igra u Pasadeni (SAD) iako je tamo istovremeno plivao Vladimir Saljnikov. Diskvalifikacija Kasparova ne ostaje na snazi zbog izričite Korčnojeve želje da se odigra meč, do kojeg i dolazi u Londonu. Neubjedljivost u prvom dijelu Kasparov teškom mukom prevazilazi i pobjeđuje sa 7½:4½ da bi dodatno iskustvo stekao u finalu zgromivši ostarjelog Vasilija Smislova sa 8½:4½.

meč Karpov - Kasparov 1985. — FOTO: DRUŠTVENE MREŽE

Ocjenjujući svoje šanse u nastupajućem sudaru za titulu Kasparov je rekao: „Karpov ima više iskustva sa mečevima; on ravnomjernije raspoređuje snagu. Njegov stil igre je racionalniji ali u pozicijama gdje mnogo rješava fantazija ja nisam slabiji, već možda čak malo i nadmašujem prvaka svijeta.“

Kada je Karpov poveo sa 4:0 poslije samo devet partija postalo je očigledno da je izazivač potcijenio starog vuka. Po nagovoru Botvinika, bilježi 17 uzastopnih remija (čime je oboren rekord iz meča Kapablanka – Aljehin, 1927), ali nakon nove pobjede Karpova izgledalo je da je pitanje dana kada će se meč privesti kraju.

O čemu je tada razmišljao Kasparov?

– Učinilo mi se da se u Karpovu razbuktala strast: pobijediti me sa 6:0. To više nije bilo nadmetanje sa mnom (sa mnom je već sve bilo jasno) nego sa sjenom Fišera, koji je pobjeđivao u mečevima s nulom… Poslije toga, igra je za mene postala lakša. Shvatio sam da nemam šta izgubiti – izjavio je kasnije Kasparov.

Tada je uslijedila serija od 21 partije od kojih Karpov ne dobija nijednu, a gubi tri, kao i cirkus u režiji Florensija Kampomanesa (predsjednika FIDE) i Sovjetske šahovske federacije, koja zahtijeva tromjesečni prekid „zbog iscrpljenosti igrača“.